Naučnici iznijeli zabrinjavajuće podatke: Oboljenja zaraznim bolestima će biti sve češća i smrtonosnija




PODRŽI NAS I LAJKUJ NAS NA FACEBOOK-U

Posljedice više od polovine infektivnih bolesti koje su tokom istorije pogađale čovječanstvo pogoršavane su klimatskim promjenama.

Zabrinjavajući podatak predstavili su naučnici sa Univerziteta na Havajima koji su analizirali više od 70.000 naučnih studija da bi utvrdili kako su različite klimatske promjene uticale na 375 patogenih bolesti koje pogađaju ljude.

– Moram da priznam da sam bivao sve zabrinutiji kako je naše istraživanje napredovalo. Počeli smo da shvatamo kako emisija gasova sa efektom staklene bašte može da utiče na 58 odsto svih zaraznih bolesti koje pogađaju čovječanstvo – navodi Kamilo Mora, autor studije koje je objavljena u časopisu Nature Climate Change.

Naučnici odavno znaju da klimatske promjene mogu da pojačaju efekte zaraznih bolesti, čineći da se češće pojavljuju i budu smrtonosnije.

Nova studija, međutim, plastično pokazuje razmjeru prijetnje, nesumnjivo potvrđujući da 58 odsto od svih infektivnih bolesti (218 od 375) može da bude pojačano nekom od posljedica klimatskih promjena – povećanjem temperature, sušama, požarima, porastom nivoa mora i ekstremnim padavinama.

Mora je takođe naglasio da je zaključak studije prilično konzervativan.

Kako klimatske promjene utiču na patogene

Istraživački tim je kroz ekstenzivnu naučnu literaturu pretraživao studije o svim vrstama patogena – virusnih, bakterijskih, onih koji se prenose preko životinja – i utvrdio da porast temperature utiče na 160 različitih bolesti.

Ekstremne padavine uticale su na 122 bolesti, poplave (121), suša (81), oluje i nepogode (71), promjena okeanske klime (43), požari (21), toplotni talasi (20) i porast nivoa mora (10).

Stručnjaci sa Havaja su u studiji i objasnili na koji način klimatske promjene dovode do pojačavanja efekta zaraznih bolesti – tako što približavaju ljude i patogene.

Porast temperatura i padavina omogućava komarcima, krpeljima, pticama i drugim prenosiocima bolesti da prošire svoj habitat i dođu u kontakt sa mnogo više ljudi.

Istovremeno, raseljavanje ljudi i migracije uslovljene porastom nivoa mora i ekstremnim vremenskim uslovima dovode do toga da ljudi sa određenih područja dolaze u kontakt sa patogenima sa kojima se inače ne bi susreli, piše RTS.

Osim toga, globalno zagrijevanje omogućava patogenima da se lakše reprodukuju i postanu virulentniji.





Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Povezano
Autor: