PODJELA U BIH: “BOŠNJAKE UMIRITI ZAKONOM O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA, SRBIMA IMOVINA, A HRVATIMA IZBORNI ZAKON”




PODRŽI NAS I LAJKUJ NAS NA FACEBOOK-U

Bosna i Hercegovina je već mjesecima u najvećoj političkoj krizi posljednje dvije decenije i to od trenutka kada je bivši visoki predstavnik nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Taj potez Valentina Inzka, iako su pozdravili mnogi, čini se da su to uradili s knedlom u grlu, što sada dolazi do izražaja sve izraženijom pričom o potrebi povlačenja takvog zakona.

Paralelno, dok vlast Republike Srpske na čelu sa SNSD-om Milorada Dodika aktivno radi na donošenju zakona kojima stvaraju parainstitucije i aktivno najavljuju povlačenje iz institucija BiH, država je pod imperativom promjene Izbornog zakona. Drugim riječima, dok jedni urušavaju državu, od drugih se traži da pristanu na brze promjene najvažnijeg zakona u državi.

Tražeći solomonsko rješenje

Međunarodni predstavnici koji su po depeši poslati da naprave bilo kakvo rješenje u BiH, makar samo i odgodili problem, evidentno nemaju ideju kako izaći iz bh. političkog vrtloga. Jedina ideja koja se pokušava provući kao solomonsko rješenje je pokušaj stranaca da svima daju pomalo i sve umire nekim privremenim rješenjem.

 

Nedugo nakon donošenja Inzkovog zakona u kuloarima se pojavila priča kako su eto Bošnjaci dobili taj zakon, a da će na nekim drugim pitanjima morati popustiti drugima. Kao da je negiranje genocida političko, a ne civilizacijsko pitanje. I evo nekoliko mjeseci kasnije takva priča postaje zbilja. Političko divljanje Milorada Dodika pojedine evropske diplomate pokušavaju umiriti pružajući mu ruku spasa na temama poput usvajanja zakona o državnoj imovini, gdje će se vjerovatno pokušati isposlovati da entiteti dobiju određeno vlasništvo nad imovinom poput šuma ili poljoprivrednog zemljišta.

S druge strane, u eter je plasirana priča o opciji povlačenja Inzkovog zakona i izglasavanja nekog novog zakona u Parlamentu BiH, koji će obuhvatiti, pored genocida, širi spektar pitanja. S tim u vezi u posljednje vrijeme iz RS-a se mogu čuti poruke kako je jedino problematično to što je visoki predstavnik nametnuo zakon, a da sadržaj nije sporan. Međutim, u istom tom parlamentu dva puta je obaran zakon koji je zabranjivao negiranje genocida, jer problem je mnogo dublji.

Posljednje izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića idu u prilog ideji relativizacije genocida. Sam termin se pokušava devalvirati i poručiti kako ima mnogo većih žrtava, kao da je jedan narod sam proglasio da je to genocid, zanemarujući činjenicu da je to sudska presuda.

Na koncu, kao dio famoznog solomonskog rješenja potrebno je dogovoriti bilo kakve izmjene Izbornog zakona, gdje će biti zadovoljan HDZ, čime bi i treći konstitutivni narod dobio nešto za što se zalaže. Time bi se bezidejnost EU diplomata, koji su u velikoj mjeri potcijenili probleme u BiH, na neki način zakamuflirala.

Izazovi EU

 

Jer EU, slojevita i kompleksna kakva jeste, sama je sebi teret, a nekoliko bogatih “teškaša”, koji su usredsređeni na plin, borbu za prevlast nakon odlaska Angele Merkel uz razjarene desničare vrlo malo prave pažnje posvećuje ovoj regiji. U tom kontekstu RS koristi tradicionalno dobre odnose s Mađarima, koji pokušavaju relativizirati secesionizam Milorada Dodika, i sve u državi izjednačiti kao sukob tri nacionalizma.

Stoga svjedočimo izjavama iz EU od relativiziranja genocida, poruka kako Dodik samo priča, a ništa ne sprovodi u djelo i kako treba tražiti kompromis s onima koji urušavaju državu. Slušamo priču o dobrim i vrijednim Evropljanima i nazadnim i zlim vladarima u BiH koje treba umiriti tako što će se dati svakome po nešto, pa makar to značilo vrijeđanje inteligencije piše Klix.





Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Povezano