Poruka Šmita uoči opštih izbora "Želim da radim na tome da budem posljednji visoki predstavnik u BiH" (FOTO)




PODRŽI NAS I LAJKUJ NAS NA FACEBOOK-U

Kirstijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poslije više od godinu dana mandata prvi put je u posjetio Jajcu, istorijskom mjestu za temelje socijalističke Jugoslavije.

Svjestan je, kaže, da i danas dosta građana s većom nostalgijom gleda na vrijeme države koja se raspala u ratu, nego na ono što je uslijedilo poslije krvavog sukoba. Ipak, ukazuje da je „BiH oduvijek bila Jugoslavija u malom” i da problemi nisu novi.

– Bez obzira da li se gleda ekonomska ili društvena situacija u Titovom vremenu, stvari su bile zamrznute, osnovni izazovi nisu bili rješavani, pa se stvari 1992. u ratu u bivšoj Jugoslaviji nisu dešavale prvi put. To nam je poruka da se ne ponašamo kao da će sve biti kako treba – i nije kako treba, sve dok ne postoje ključne promjene, prije svega u zajedničkoj svijesti i obrazovanju – naveo je Šmit za BBC na Srpskom između ostalog.

U nedjelju, 2. oktobra, birači u Bosni i Hercegovini glasaće na izborima za različite nivoe vlasti – od državnog, preko entitetskog (Federacija BiH i Republika Srpska), do kantonalnog (u Federaciji BiH). Zemlja je preplavljena predizbornim plakatima, lica kandidata osmjehuju se sa velikih bilborda, posteri vise sa bandera, okačeni su i na granje drveća.

– Sa mojim iskustvom u domaćoj politici, izborima i kampanjama, moj pogled na politički marketing je malo drugačiji: vidim mnogo portreta i fotografija, ali ne i mnogo jasnih stavova i odluka – kaže Šmit.

Nekadašnji njemački parlamentarac u kampanji traži odgovore na tri ključna izazova za Bosnu i Hercegovinu.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

 

– Prvo pitanje je kako se približiti evropskim integracijama i tako učiniti zemlju bezbjednim okruženjem, da ne može da bude dio nijednog sukoba. Drugo pitanje je šta možemo da uradimo da zaustavimo odliv mozgova, veliki broj mladih koji odlazi, a to nas dovodi do trećeg izazova – korupcije i nepotizma, koji su rak ovog društva koji ni međunarodne institucije ni lokalne vlasti nisu uspjele da zaustave – naveo je Šmit.

Primjetiće Šmit da je centralna tema u finišu kampanje postala posjeta Milorada Dodika, jednog od tri člana Predsjedništva BiH, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

– Ljudi u Republici Srpskoj ne žele da se bave pitanjem da li i koliko mogu da podrže Putina već žele bezbjedno okruženje, posao, obrazovanje po evropskim standardima. A nisam čuo mnogo prijedloga koji idu u tom pravcu – dodao je on.

Umjesto toga Šmit, sa ne malo rezignacije, tvrdi da vidi nešto sasvim drugo.

– Vidim mnogo razočaranja – političari bi zaista mogli da rade bolje – kazao je visoki predstavnik u BiH.

Spreman sam da preduzmem oštrije poteze

Gotovo istovremena magijska privlačnost i odbojnost Bonskih ovlaštenja, na osnovu kojih Visoki predstavnik može da donosi amandmane na ustave u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, zakone i njihove izmjene i dopune, kao i da smjenjuje političke funkcionere i državne službenike, ponovo je postala važna tema u Bosni i Hercegovini.

– Vidim da postoji potreba za korištenjem Bonskih ovlaštenja da bi se ubrzao proces evropskih integracija, iako sam došao sa uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Pedija Ešdauna (Visoki predstavnik koji je često koristio Bonska ovlašienja). Ali ako učinim stvari suviše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovdje sami donose odluke –  ocjenjuje Šmit.

Valentin Incko napustio je funkciju Visokog predstavnika koristeći Bonska ovlaštenja da bi donio Zakon o sprečavanju negiranja genocida u Srebrenici, dok je Šmit na početku sopstvenog mandata Bonskim ovlaštenjima uredio dio izbornih pravila u aktuelnoj kampanji.

Na pitanje da li je spreman da ovlaštenja koristi i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka Republike Srpske ili činjenice da u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopšte nije mogla da se formira vlast, Šmit tvrdi da će biti odlučan.

Šmit.

Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik

Valentin Incko, prethodnik Šmita, na funkciji Visokog predstavnika u BiH proveo je 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.

– Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim da radim na tome da budem posljednji Visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to mora da se završi dok ne počne intenzivan proces evropskih integracija – rekao je Šmit.

Uloga Visokog predstavnika postaje izlišna kada Dejtonski sporazum u potpunosti bude primjenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promijenjen ili nadograđen, Šmit odgovara drugačijim modelom.

– Ako želimo da mijenjamo Ustav koji je nastao kao dio Dejtonskog sporazuma, to nije dio mog posla – morali bismo da imamo novu konferenciju. Ipak, Ričard Holbruk (američki posrednik u Dejtonskim pregovorima) je umro i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu širom svijeta – to mora da dođe iz naroda – ističe on.

Upravo ga je narod u Bosni i Hercegovini nedavno vidio u potpuno drugačijem svjetlu.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

 

U Goraždu, pred novinarima i kamerama, Kristijan Šmit je odgovarajući na pitanje o tada aktuelnoj eventualnoj primjeni Bonskih ovlaštenja u promjeni izbornih zakona odjednom povisio ton, ljutito počeo da viče, gestikulira rukama i govori kako mu je dosta političara koji igraju političke igre.

U poređenju sa dotadašnjom slikom hladnokrvnog dugogodišnjeg njemačkog konzervativca, ovaj snimak mogao bi biti onaj po kome ga pamte stanovnici Bosne i Hercegovine – i Šmit sa tim nema problema.

– Oni koji me znaju, znaju da je moj način komunikacije inače veoma diplomatski. Ipak, naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu – neću tako nešto ponavljati svake sedmice, ali ako budem morao da ponavljam da stvari treba da se mijenjaju, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, posljednjih Visokih predstavnika – zaključio je Šmit za BBC na srpskom.





Jeste li uživali u ovom članku? Budite informisani pridružujući se našem biltenu!

Komentari

Za objavu komentara morate biti prijavljeni.

Povezano
Autor: