Pevačida Olja Karleuša otvoreno je je u emisiji “RTS Ordinacija” progovorila o proglemu sa kojim se suočila, nakon što joj je pronađen tromb u nozi.
Bolest je došla iznenada, a tada je nastupio izuzetno težak period za pevačicu.
– Nikada nisam imala zdravstvenih problema. Bez obzira na posao kojim se bavim, nikad nisam pila alkohol, gazirano. Ne pušim, ne pijem kafu, ležem rano, rano ustajem. Živim zdrav život i odjednom osetim da se nešto dešava. Prvo se javio taj bol u listu leve noge koji je podsećao na grč – pričala je Olja.
– To se dešavalo krajem marta. Bol je bio takav da kada ležim, nema ga. Kako ustanem, pojavi se. Da je bilo otoka, posumnjala bih, ali ga nije bilo. Vraćam se normalnom životu iako i dalje osećam bol. Sve bilo ok dva dana dok nisam osetila da mi je dah sve kraći i kraći, kao kad obučeš nešto jako usko što onesposobljava normalan udah – pričala je Karleuša, koja je dodala da nije posumnjala na koronu jer je virus preležala godinu dana ranije.
– Gušenje postaje sve jače, imam kao spazam. Kako sam imala neki stres, zakažem kod kardiologa da vidimo šta je. Urade mi kompletan pregled, eho itd, sve u redu. Doktorka kaže da vidi trombove koji su slobodni. Vidi da imam emboliju pluća, tromb je napravio začepljenje.
Kako pevačica kaže, bilo joj je teško da se suoči sa dijagnozom i prihvati bolest i strah.
– Ne postoji čovek koji se ne boji kad mu kažu da je to tempirana bomba i ne možete da se krećete. Ležiš i čekaš da se tromb veže. Sve to vreme se uzima terapija, antiokoagulanti, ali zapravo samo čekaš… Kad je doktor rekao da ne smem ni do toaleta, to je za mene bio kraj. Sve sam slušala – ističe Olja i napominje da je izuzetno važno slušati savete lekara.
– Nakon izlaska sam krenula na razne pretrage. Nije bio nasledno, Bogu hvala. Šta je uzrok – ne znam, ali razmišljam samo da to ostane iza mene. Ja sam zacrtala davnih dana da ću živeti između 92 i 96 godina, sve ostalo mi je prepona koju treba da preskočim. Nije stvar živeti do 92, neko kakav će taj život da bude.
Njena bolest uplašila je sina Pavla koji je, gledajući tatu kako plače, mislio da mama umire.
– “Mama, je li tačno da ćeš da umreš?”, pitao me je Pavle. Kad to čuješ, nije ti lako. Našalila sam se i rekla mu: “Šta ti je, znaš li ti koliko ima do 92, 96. godine? – ispričala je Olja svojevremeno u emisiji “RTS Ordinacija”.
Šta je tromb i kako nastaje?
Tromb ili krvni ugrušak može da nam spase dan kada se posečemo, jer sprečava prekomerno krvarenje. Međutim, ponekad se ugrušci formiraju u unutrašnjosti krvnog suda kao posledica pojedinih bolesti, ne mogu se razložiti prirodnim putem i tada mogu da izazovu opasne komplikacije.
Zavisno od krvnog suda u kome se formira tromb, razlikuju se arterijska i venska tromboza. Arterijska najčešće uzrokovana arteriosklerozom (degenerativnim sužavanjem arterija) ili nastaje u arterijskoj aneurizmi (degenerativnom proširenju arterije).
U oba slučaja tromb nastaje zbog neprirodnog strujanja toka krvi kroz bolesni krvni sud, ali i zbog kontakta krvi sa obolelim zidom arterije što skupa dovodi do otpuštanja prokoagulantnih faktora i formiranja tromba.
Kada je reč o venskoj trombozi, tromb takođe nastaje usled narušavanja pro-antikoagulantne ravnoteže, a koja može nastati usled dugotrajne imobilizacije ili slabe pokretljivosti pacijenta, hroničnih iscrpljujućih bolest i, nakon velikih operacija i malignih oboljenja.
Ukoliko se formira u površinskim venama (najčešće proširenim – varikozno izmenjenim) praćen je i znacima zapaljenja kada govorimo o tromboflebitisu. Ako nastane u dubokim venama, u kliničkoj slici izostaju znaci zapaljenja i onda govorimo o flebotrombozi.
Najčešće zahvata vene potkolenica, ali se javlja i u butnim i ilijačnim venama.
Simptomi su:
- otok noge
- bol u nozi (obično kao grčevi u u predelu lista)
- crvena koža u predelu noge
- osećaj topline u nozi zahvaćenoj trombozom
Faktori rizika za nastanak duboke venske tromboze su:
Životno doba. Ako ste stariji od 60 godina, pod većim ste rizikom od nastanka tromboze, iako do nje može da dođe u svakom životnom dobu.
Dugo sedenje. Ako ste dugo sedite tokom putovanja, nema grčenja mišića nogu, pa je cirkulacija otežana.
Povreda ili operacija. Rizik od nastanka krvnih ugrušaka je povećan usled povreda ili operacija i produženog ležanja.
Trudnoća. Tokom tudnoće je povećan pritisak na vene u predelu karlice i nogu. Posebno su velikom riziku izložene trudnice kod kojih postoji nasledna predispozicija za poremećaj zgrušavanja krvi.
Kontraceptivne pilule ili hormonska nadoknada. Kontraceptivne pilule i substituciona hormonska terapija koje uzimaju žene u menopauzi povećavaju rizik od nastanka krvnih ugrušaka.
Gojaznost. Kod gojaznih osoba je povećan pritisak na vene u karlici i nogama.
Pušenje. Pušenje negativno utiče na cirkulaciju i podstiče stvaranje krvnih ugrušaka, pa se na taj način povećava rizik od nastanka duboke venske tromboze.
Rak. Neke vrste karcinoma podstiču stvaranje nekih supstanci u krvi koje izazivaju stvaranje krvnih ugrušaka. Neke vrste terapije protiv karcinoma takođe povećavaju rizik od nastanka krvnih ugrušaka.
Zapaljenske bolesti creva. Bolesti creva, kao što su Kronova bolest i ulcerozni kolitis, povećavaju rizik od nastanka duboke venske troboze.
Pozitivna lična ili porodična anamneza na DVT ili PE. Ako neki član Vaše porodice boluje od duboke venske tromboze ili embolije pluća (ili obe), i Vi ste pod povećanim rizikom.
Genetika. Neki ljudi naslede genetske faktore rizika ili poremećaje, zbog koga se krv lakše zgrušava. Genetsko nasleđe ne mora da dovede do tromboze, osim ako se udruži sa još nekim faktorom rizika.
Nepoznati faktori rizika. Ponekad, do stvaranje krvnih ugrušaka može da dođe bez očiglednih faktora rizika. To se naziva neizazvana venska tromboelmbolija.
COVID 19. Poremećaj zgrušavanja krvi, odnosno tromboza, a posebno venska tromboza je jedna od najopasnijih komplikacija koje se javljaju kod obolelih od COVID-a 19.